Održavanje dosljedne rutine meditacije može biti izazovno. Uz zahtjeve svakodnevnog života, imati vremena za sjedenje može izgledati nemoguće. Međutim, prednosti meditacije su toliko brojne da se isplati uvesti je na dnevnoj bazi.
Svrha meditacije je da nam pomogne da naučimo kako doći u svoju situaciju kakva je. Ne radi se o stvaranju savršene atmosfere ili čekanju savršenog trenutka. Zapravo, kada smo upravo u trenucima stresa, možda je najprikladnije i najplodnije vrijeme da ga prakticiramo.
Šta je to?
Meditacija je tehnika koja se koristi hiljadama godina kako bi se razvila svijest o sadašnjem trenutku. Može uključivati vježbe za izoštravanje fokusa i pažnje, povezivanje s tijelom i dahom, razvijanje prihvaćanja teških emocija, pa čak i promjenu svijesti. Pokazalo se da nudi brojne fizičke i psihološke prednosti, poput smanjenja stresa i poboljšanja imuniteta.
Iako mnoge duhovne tradicije uključuju meditaciju kao dio svojih učenja i praksi, sama tehnika se ne odnosi ni na jednu određenu religiju ili vjeru. Iako je drevnog porijekla, i danas se prakticira u kulturama širom svijeta kako bi se stvorio osjećaj mira, smirenosti i unutrašnje harmonije.
Meditacija može ponuditi rješenje za rastuću potrebu za smanjenjem stresa usred zauzetih rasporeda i zahtjevnih života. Iako ne postoji ispravan ili pogrešan način meditacije, važno je pronaći praksu koja zadovoljava naše potrebe.
Procjenjuje se da tamo devet popularnih tipova za praksu meditacije, a to su:
- sabranost
- Duhovno
- fokusiran
- Kretanje
- Mantra
- Transcendentalno
- Progresivna relaksacija
- ljubaznost
- Ekran
Nisu svi stilovi meditacije pravi za svakoga. Ove prakse zahtijevaju različite vještine i razmišljanja.
Ventajas
Meditacija može donijeti osjećaj smirenosti, mira i ravnoteže koji može biti od koristi za emocionalno blagostanje, kao i za cjelokupno zdravlje. A ove prednosti ne prestaju kada se sesija meditacije završi. Može pomoći da dani budu mirniji i da kontroliše simptome određenih bolesti.
Smanjite stres
Smanjenje stresa jedan je od najčešćih razloga zašto ljudi pokušavaju meditirati. Normalno, mentalni i fizički stres uzrokuje povećanje nivoa hormona stresa kortizola. Ovo proizvodi mnoge štetne efekte stresa, kao što je oslobađanje upalnih hemikalija zvanih citokini.
Ovi efekti mogu poremetiti san, potaknuti depresiju i anksioznost, povećati krvni pritisak i doprinijeti umoru i nejasnom razmišljanju. Stil meditacije nazvan "meditacija svjesnosti" smanjuje upalni odgovor uzrokovan stresom.
Osim toga, istraživanja su pokazala da meditacija može poboljšati simptome stanja povezanih sa stresom, uključujući sindrom iritabilnog crijeva, posttraumatski stresni poremećaj i fibromijalgiju.
Kontrolišite anksioznost
Meditacija može smanjiti nivo stresa, što znači manje anksioznosti.
Jedno istraživanje je pokazalo da je osam sedmica meditacije svjesnosti pomoglo u smanjenju simptoma anksioznosti kod osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem, kao i povećanju pozitivnih samoizjava i poboljšanju reaktivnosti na stres i suočavanja s njim.
Druga studija na ljudima s kroničnom boli pokazala je da je završetak osmotjednog programa meditacije doveo do primjetnih poboljšanja depresije, anksioznosti i boli tijekom godinu dana.
Osim toga, neka istraživanja sugeriraju da razne vježbe svjesnosti i meditacije mogu smanjiti razinu anksioznosti. Na primjer, pokazalo se da joga pomaže ljudima da smanje anksioznost. To je vjerovatno zbog prednosti i meditativne prakse i fizičke aktivnosti. Meditacija takođe može pomoći u upravljanju anksioznošću na poslu.
Promoviše emocionalno zdravlje
Neki oblici meditacije mogu dovesti do bolje slike o sebi i pozitivnijeg pogleda na život.
Na primjer, pregled tretmana koji se daje odraslima otkrio je da meditacija svjesnosti poboljšava simptome depresija Druga studija je pokazala da su ljudi koji su završili vežbu meditacije imali manje negativnih misli kao odgovor na gledanje negativnih slika, u poređenju sa onima u kontrolnoj grupi.
Osim toga, upalne kemikalije zvane citokini, koje se oslobađaju kao odgovor na stres, mogu utjecati na raspoloženje i dovesti do depresije. Pregled nekoliko studija sugerira da meditacija također može smanjiti depresiju snižavanjem nivoa ovih inflamatornih hemikalija.
Pomaže u kontroli bola
Percepcija bola povezana je sa mentalnim stanjem i može biti povišena u stresnim uslovima. Neka istraživanja sugeriraju da uključivanje meditacije u vašu rutinu može biti korisno za liječenje boli.
Na primjer, jedan pregled je zaključio da meditacija svjesnosti može smanjiti bol, poboljšati kvalitetu života i smanjiti simptome depresije kod ljudi s kroničnom boli.
Meditatori i ne-meditanti doživljavaju iste uzroke boli, ali meditanti pokazuju veću sposobnost da se nose s bolom i čak imaju manje osjećaja boli.
Poboljšajte san
Gotovo polovina populacije će u nekom trenutku imati problema s nesanicom. Jedna studija je uporedila programe meditacije zasnovane na svesnosti i otkrila da su ljudi koji su meditirali duže spavali i imali bolju težinu nesanice u poređenju sa onima u kontrolnom stanju bez lekova.
Biti vješt u meditaciji može pomoći u kontroli ili preusmjeravanju trkaćih ili odbjeglih misli koje obično dovode do nesanice. Osim toga, može pomoći u opuštanju tijela, oslobađanju napetosti i stavljanju u mirno stanje u kojem je veća vjerovatnoća da ćemo zaspati.
Borba protiv zavisnosti
Mentalna disciplina koju možemo razviti kroz meditaciju može pomoći u razbijanju ovisnosti povećanjem samokontrole i svijesti o pokretačima zavisničkog ponašanja. Istraživanja su pokazala da meditacija može pomoći ljudima da nauče da preusmjere svoju pažnju, kontroliraju svoje emocije i impulse i poboljšaju svoje razumijevanje uzroka.
Studija o ljudima koji se liječe zbog poremećaja upotrebe supstanci alkohol otkrili su da je praksa transcendentalne meditacije povezana sa nižim nivoima stresa, psihičkog stresa, žudnje za alkoholom i upotrebom alkohola nakon 3 mjeseca.
Meditacija takođe može pomoći u kontroli žudnje za hranom. Jedan pregled je otkrio da je meditacija svjesnosti pomogla učesnicima da smanje Binge emocionalno.
Poboljšajte raspon pažnje
Meditacija fokusirane pažnje je poput dizanja utega za vašu pažnju. Pomaže u povećanju snage i izdržljivosti pažnje. Na primjer, jedna studija je otkrila da su ljudi koji su slušali kasetu za meditaciju iskusili bolju pažnju i tačnost prilikom izvršavanja zadatka u poređenju s onima u kontrolnoj grupi.
Slična studija je pokazala da su ljudi koji su redovno praktikovali meditaciju bolje obavljali vizuelni zadatak i imali duži raspon pažnje od onih koji nisu imali nikakvo iskustvo meditacije.
Štaviše, jedan pregled je zaključio da meditacija čak može preokrenuti obrasce u mozgu koji doprinose mentalnoj ometanju, brizi i nepažnji. Čak i kratka meditacija svakog dana može biti korisna. Jedno istraživanje je pokazalo da je meditacija tokom samo 13 minuta dnevno pažnja i pamćenje su poboljšani nakon 8 sedmica.
Kao što se vježbalo?
Najlakši način za početak je da mirno sjedite i fokusirate se na dah. Stare izreke kažu da treba da sjedimo u meditaciji 20 minuta svaki dan, osim ako nismo previše zauzeti. Dakle, trebali bismo sjediti sat vremena kako bismo se mogli fokusirati na to.
Međutim, najbolje je početi u malim vremenskim koracima, čak 5-10 minuta, i odatle nadograđivati. Stalno ćemo sjediti 20 minuta dnevno i to raditi 100 dana zaredom. To možemo kombinovati sa dodatnih 2-5 minuta meditacije tokom dana da razbijemo haos i uskoro ćemo osetiti dobrobiti.