Jeste li se ikada pitali koje namirnice ne sadrže vitamin E i kako to može utjecati na vaše zdravlje? Ponekad obraćamo mnogo pažnje na to šta se nalazi u proizvodima koje konzumiramo, ali previđamo hranjive tvari koje možda nedostaju, a koje su, dugoročno gledano, neophodne za ravnotežu našeg tijela.
Vitamin E je više od običnog antioksidansa: igra ključnu ulogu u zaštiti ćelija, sprečavanju određenih vrsta oštećenja i modulaciji imuniteta. Kada u ishrani nedostaje ovog vitamina, mogu se pojaviti komplikacije, čija ozbiljnost varira u zavisnosti od dobi i opšteg fizičkog stanja. Poznavanje koje namirnice ga NE pružaju, razumijevanje implikacija njegovog odsustva i prilagođavanje prehrane ključno je za izbjegavanje srednjoročnih i dugoročnih zdravstvenih problema.
Šta je tačno vitamin E?
Vitamin E obuhvata porodicu spojeva topivih u mastima poznatih kao tokoferoli i tokotrienoli, od kojih je biološki najaktivniji alfa-tokoferol. Ovi spojevi obavljaju osnovne antioksidativne funkcije, kao što su zaštita ćelijskih membrana od napada slobodnih radikala, podrška imunološkoj funkciji i intervencija u različitim biološkim procesima povezanim s koagulacijom i ćelijskim metabolizmom.
U ljudskom tijelu, vitamin E djeluje kao svojevrsni molekularni 'branik' protiv oksidativnih oštećenja, posebno u tkivima bogatim mastima, kao što su mozak i nervni sistem. Osim toga, uključen je u interakciju između ćelija, u regulaciju imunološkog sistema i u prevenciju hroničnih bolesti.
Postoji osam različitih oblika vitamina E: četiri tokoferola (alfa, beta, gama, delta) i četiri tokotrienola (također alfa, beta, gama i delta). Ljudsko tijelo prvenstveno koristi alfa-tokoferol, jer je to najbioraspoloživiji i najfunkcionalniji oblik.
Gdje možemo pronaći vitamin E u ishrani?
Vitamin E je prisutan u mnoštvu namirnica biljnog porijekla, posebno onih bogatih zdravim mastima ili uljima. Upečatljivo je da su mnoge od najvažnijih namirnica u mediteranskoj prehrani - maslinovo ulje, orašasti plodovi, sjemenke, zeleno lisnato povrće - istaknuti izvori ovog mikronutrijenta.
- Hladno prešana biljna ulja: Ulje od pšeničnih klica, suncokreta, šafranike, masline, kukuruza i soje.
- Orašasti plodovi i sjemenke: Bademi, lješnjaci, kikiriki, pekan orasi, sjemenke suncokreta i bundeve.
- Zeleno lisnato povrće: Špinat, brokula, blitva, šparoge.
- Ostale namirnice: Avokado, paradajz, masna riba (u manjim količinama), kupine i nešto svježeg voća.
Neki prehrambeni proizvodi (npr. žitarice za doručak, margarini ili biljna mlijeka) mogu biti obogaćeni vitaminom E, iako to nije dio njegovog prirodnog sastava i zavisi od industrijske fortifikacije.
Koje namirnice NE sadrže vitamin E?
Prilikom identificiranja namirnica kojima nedostaje vitamin E, važno je imati na umu da nemasni ili nemasni životinjski proizvodi obično pružaju zanemarive količine ovog vitamina. Ove namirnice mogu biti prisutne u svakodnevnoj ishrani i, ako zauzimaju veoma istaknuto mjesto, mogle bi dovesti do dugoročnih nedostataka.
- Nemasna životinjska hrana: Nemasno meso, perad bez kožice, nemasna riba, bjelanca i mliječni proizvodi s niskim udjelom masti.
- Rafinisane žitarice: Bijeli hljeb, bijela riža, tjestenina od integralnog brašna, industrijska peciva bez sjemenki ili kvalitetnih biljnih ulja.
- Mahunarke i gomolji: Iako mahunarke i krompir sadrže mikronutrijente, imaju vrlo nizak ili nikakav sadržaj vitamina E.
- Voće i povrće sa niskim udjelom masti: Zelena salata, krastavac, tikvica, jabuka, kruška, banana, lubenica, dinja.
- Vode, bezalkoholna pića, infuzije i alkoholna pića: Ne pružaju značajne količine vitamina E ili drugih esencijalnih mikronutrijenata.
- Ultra-prerađena hrana sa niskim sadržajem zdravih masti: Grickalice, bezalkoholna pića, slatkiši, bijeli šećer, rafinirano brašno i gotova hrana.
U praksi, ishrana zasnovana na rafiniranim žitaricama, nemasnim životinjskim proizvodima i hrani sa niskim sadržajem zdravih masti može biti siromašna vitaminom E., posebno ako se nedostaci ne nadoknađuju uključivanjem prirodnih ili obogaćenih izvora u prehranu.
Šta podrazumijeva ishrana siromašna vitaminom E?
Ishrana siromašna vitaminom E ili u kojoj mu nedostaje vitamin E može imati suptilne posljedice kratkoročno, ali je potencijalno problematična dugoročno. Vitamin E ne djeluje samo kao antioksidans, već je ključan za održavanje integriteta ćelija, imunološke funkcije i neuromuskularnog zdravlja.
Nutritivne implikacije prehrane s nedostatkom vitamina E raspoređene su u različitim područjima:
- Produženo oksidativno oštećenje: Ćelije postaju osjetljivije na napad slobodnih radikala, što može ubrzati starenje i povećati rizik od hroničnih bolesti.
- Imuni nedostatak: Dugotrajni nedostatak vitamina E slabi odbrambeni odgovor tijela na infekcije i određene autoimune bolesti.
- Neuromuskularna uključenost: Može uzrokovati slabost mišića, poteškoće s motoričkom koordinacijom, oštećene reflekse i, u težim slučajevima, nepovratno oštećenje živaca.
- Rizik u kritičnim fazama života: Kod prijevremeno rođenih beba ili osoba s poremećajima apsorpcije masti, nedostatak može uzrokovati tešku hemolitičku anemiju, zaostajanje u razvoju i probleme s vidom.
- Potencijalno oštećenje krvnih sudova: Niska antioksidativna zaštita povećava podložnost oksidaciji lipoproteina, što može izazvati arteriosklerotske procese i cirkulatorne komplikacije.
Iako je teški nedostatak vitamina E vrlo rijedak kod zdravih ljudi u razvijenim zemljama, može se javiti i marginalni nedostatak, posebno kod starijih osoba, pušača, osoba s probavnim bolestima i onih koji se pridržavaju vrlo restriktivnih dijeta.
Ko je najviše izložen riziku od nedostatka?
Postoje populacijske grupe i kliničke situacije u kojima se nedostatak vitamina E može lakše javiti:
- Bolesti koje otežavaju apsorpciju masti: Patologije poput cistične fibroze, Crohnove bolesti, barijatrijske hirurgije, hroničnog pankreatitisa ili zatajenja jetre mogu oštetiti asimilaciju masti i, samim tim, vitamina E.
- Prijevremeno rođene bebe: Često imaju vrlo ograničene rezerve i, bez odgovarajuće prehrane ili dodataka prehrani, mogu razviti anemiju i neurološke poremećaje.
- Strogo niskomasne dijete: Dijete koje promoviraju potpuno eliminiranje zdravih ulja i orašastih plodova mogu dovesti do nedostatka ako se ne isplaniraju pravilno.
- Stanovništvo koje se suočava s nedostatkom hrane: U zemljama ili regijama s ograničenim pristupom svježoj hrani, unos vitamina E može biti nedovoljan.
- Pacijenti koji se podvrgavaju farmakološkim tretmanima: Neki lijekovi ometaju apsorpciju masti (holestiramin, orlistat, neki antikonvulzivi), povećavajući rizik od nedostatka.
Koliko vitamina E nam je potrebno u zavisnosti od naših godina?
Dnevne potrebe za vitaminom E variraju ovisno o životnoj fazi, spolu i određenim fiziološkim situacijama poput trudnoće i dojenja. Najšire prihvaćene preporuke, zasnovane na međunarodnim organizacijama, sažimaju sljedeće:
| Dob ili faza | Preporučena količina (mg/dan) |
|---|---|
| Dojenčad do 6 mjeseci | 4 |
| Bebe od 7 do 12 mjeseci | 5 |
| Djeca od 1 do 3 godina | 6 |
| Djeca od 4 do 8 godina | 7 |
| Djeca od 9 do 13 godina | 11 |
| Adolescenti i odrasli (muškarci i žene) | 15 |
| Trudnice | 15 |
| Dojilje | 19 |
Ove brojke odražavaju minimalne količine potrebne za pokrivanje fizioloških potreba i sprječavanje pojave simptoma nedostatka.
Kako se dijagnosticira nedostatak vitamina E?
Dijagnosticiranje pravog nedostatka vitamina E nije jednostavno, jer se simptomi mogu pojaviti tek nakon nekoliko godina i često se miješaju s drugim nedostacima ili neuromuskularnim bolestima.
Glavni dijagnostički alati uključuju:
- Medicinska historija i ishrana: Pitanja o prehrambenim navikama i mogućim problemima s apsorpcijom masti.
- Fizičko istraživanje: Procjena refleksa, motorne koordinacije i analiza mišićne snage.
- Analitika: Određivanje nivoa alfa-tokoferola u krvi, podešavanje vrijednosti prema koncentraciji lipida u plazmi radi tačne interpretacije.
- Funkcionalno testiranje: Kada postoji klinička sumnja, mogu se procijeniti indeksi hemolize eritrocita i drugi markeri oksidativnog oštećenja.
Normalne koncentracije alfa-tokoferola u serumu obično se kreću od 12 do 20 mikromola/litri. Vrijednosti ispod 12 μmol/l odražavaju nedostatak i povećavaju rizik od kliničkih simptoma i dugoročnih komplikacija.
Koje su posljedice nedostatka vitamina E?
Dugotrajni nedostatak vitamina E može dovesti do niza poremećaja, čija težina zavisi od trajanja nedostatka i kliničke situacije svake osobe.
- Neurološki poremećaji: Ataksija (teškoće u koordinaciji pokreta), slabost, refleksni poremećaji i gubitak osjeta u ekstremitetima.
- Miopatija (slabost mišića): Progresivno smanjenje snage, umora i problema s pokretljivošću.
- Retinopatija i problemi s vidom: Propadanje mrežnjače i, u težim slučajevima, nepovratno sljepilo.
- Hemolitička anemija: Prijevremeno uništavanje crvenih krvnih zrnaca, posebno kod prijevremeno rođenih novorođenčadi.
- Imuni nedostatak: Povećana učestalost i težina infekcija, posebno kod osjetljivih osoba.
- Usporavanje rasta i reproduktivni problemi: Iako je očigledniji kod životinja, kod ljudi može negativno uticati na razvoj u kritičnim fazama.
Iako se neuromuskularni simptomi obično javljaju samo u slučajevima teškog i produženog nedostatka, subklinički nedostatak može ostati nezapažen godinama, povećavajući rizik od kardiovaskularnih i degenerativnih bolesti.
Može li se nedostatak nadoknaditi suplementima?
Suplementi vitamina E su efikasni u prevenciji i liječenju dijagnosticiranih nedostataka, ali njihovu upotrebu uvijek treba nadzirati zdravstveni radnik. Najčešći oblici uključuju alfa-tokoferol (prirodni ili sintetički) i, u manjoj mjeri, kombinacije s drugim antioksidansima.
Oblici vitamina E u suplementima:
- Prirodni vitamin E: Označava se kao d-alfa-tokoferol i ima veću bioraspoloživost (1 IU odgovara 0,67 mg d-alfa-tokoferola).
- Sintetički vitamin E: Označen kao dl-alfa-tokoferol (manje aktivan u tijelu, 1 IU je jednaka 0,45 mg dl-alfa-tokoferola).
- Esterifikovani oblici: Alfa-tokoferol acetat i sukcinat, bolje očuvani i jednake biološke efikasnosti nakon apsorpcije.
Većina multivitaminskih dodataka prehrani osigurava 90% preporučene vrijednosti za zdrave odrasle osobe, dok izolovani preparati vitamina E mogu daleko premašiti dnevne potrebe.
Neophodno je izbjegavati samoliječenje i prekomjernu konzumaciju, jer visoke doze vitamina E mogu ometati zgrušavanje krvi i povećati rizik od krvarenja, posebno kod osoba koje uzimaju antikoagulanse ili pate od nedostatka vitamina K.
Može li previše vitamina E biti štetno?
Konzumiranje vitamina E putem prirodne hrane rijetko uzrokuje toksičnost, ali zloupotreba suplemenata može dovesti do zdravstvenih problema, posebno kada su maksimalno podnošljive granice prekoračene tokom dužeg perioda.
Gornja granica sigurnog dnevnog unosa za odrasle je postavljena na 1.000 mg alfa-tokoferola (što je ekvivalentno 1.500 IU prirodnog vitamina E ili 1.100 IU sintetičkog oblika).
- Rizik od krvarenja: Visoke doze mogu inhibirati djelovanje vitamina K i smanjiti sposobnost zgrušavanja krvi, povećavajući vjerovatnoću modrica i krvarenja.
- Potencijalne interakcije lijekova: Može smanjiti efikasnost antikoagulantnih lijekova (varfarin, aspirin) i pojačati učinak protuupalnih lijekova, kao i ometati neke tretmane raka.
- Rizik kod specifičnih medicinskih stanja: Hronična zloupotreba je u nekim studijama povezana sa blago povećanim rizikom od određenih vrsta raka i srčane insuficijencije kod ranjivih populacija.
- Nespecifični simptomi: Probavne tegobe, umor, zamagljen vid, problemi s endokrinim sistemom.
Bilo kakvu suplementaciju vitaminom E treba preporučiti i pratiti specijalista, posebno kod trudnica, starijih osoba i onih koji se dugotrajno liječe lijekovima.
Kakvu ulogu vitamin E igra u prevenciji bolesti?
Jedan od glavnih razloga zašto je vitamin E toliko cijenjen u nutritivnom smislu je njegov zaštitni potencijal protiv hroničnih patologija, Iako dostupni naučni dokazi pokazuju važne nijanse:
- Kardiovaskularne bolesti: Uloga vitamina E u prevenciji infarkta miokarda, tromboze i arteriosklerotskih bolesti bila je predmet brojnih studija. Iako su neki naznačili koristi, trenutni dokazi ne preporučuju preventivnu suplementaciju u opštoj populaciji.
- Rak: Ne postoje konačni dokazi da suplementi vitamina E smanjuju rizik od tumora, a u nekim slučajevima mogu čak biti i kontraproduktivni.
- Očne bolesti: Neka ispitivanja su pokazala umjerena poboljšanja u progresiji makularne degeneracije u kombinaciji s drugim antioksidansima, ali ne postoje univerzalne preporuke.
- Mentalna funkcija i starenje mozga: Studije pokazuju da vitamin E može usporiti kognitivni pad kod osoba s Alzheimerovom bolešću, ali ne postoje jaki dokazi o koristi kod zdravih ljudi.
- Dijabetes tipa 2 i metaboličke bolesti: Iako je oksidativni stres povezan s dijabetesom i njegovim komplikacijama, suplementacija vitaminom E čini se korisnom samo kod određenih podgrupa, kao što su osobe sa specifičnim genetskim varijantama ili dokazanim nedostatkom.
Stoga, najbolji način da se iskoristi preventivni potencijal vitamina E ostaje uravnotežena i raznovrsna prehrana koja uključuje prirodne izvore.
Kako se vitamin E apsorbuje i metabolizira?
Apsorpcija vitamina E direktno zavisi od prisustva i pravilne probave masti u ishrani. Budući da je liposolubilan, potrebno ga je ugraditi u micele koje se proizvode u crijevima zahvaljujući žučnim solima i sekretima pankreasa. Nakon apsorpcije, integrira se u hilomikrone i ulazi u limfnu i krvnu cirkulaciju.
Glavne faze metabolizma su:
- Prijevoz: Distribuira se kroz krvotok vezan za lipoproteine (VLDL, LDL i HDL).
- Skladištenje: Akumulira se posebno u masnom tkivu, a u manjoj mjeri u jetri, mišićima i drugim organima.
- Eliminacija: Višak se eliminira uglavnom putem fecesa, iako se mali metaboliti izlučuju i urinom nakon obrade u jetri.
Bioraspoloživost može biti promijenjena količinom i vrstom masti u prehrani, prisustvom drugih antioksidansa i određenim probavnim ili metaboličkim bolestima.
Koje namirnice treba kombinovati ili izbjegavati kako bi se optimizirala apsorpcija?
Kombiniranje hrane je ključno za maksimiziranje apsorpcije vitamina i minerala, uključujući vitamin E.
- Poboljšajte apsorpciju: Konzumiranje vitamina E sa zdravim mastima (maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi) poboljšava njegovu dostupnost.
- Izbjegavajte smetnje: Prekomjerna konzumacija prerađene hrane s niskim udjelom masti i isključivanje ulja i sjemenki može smanjiti apsorpciju.
- Dodatne strategije: Kuhajte povrće s malom količinom masnoće i izbjegavajte pretjerane kombinacije mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti sa zelenim lisnatim povrćem ako želite poboljšati apsorpciju vitamina E i drugih mikronutrijenata.
Nema potrebe opsesivno razmišljati o savršenoj kombinaciji, ali je preporučljivo održavati raznoliku prehranu u kojoj su prirodni izvori vitamina E popraćeni drugim zdravim mastima i mikronutrijentima.
Koje su razlike između prirodnog i sintetičkog alfa-tokoferola?
Prirodni i sintetički alfa-tokoferol su najčešći oblici koji se nalaze u dodacima prehrani i obogaćenoj hrani. Iako oba imaju antioksidativne funkcije, njihova bioraspoloživost i iskorištavanje u tijelu variraju:
- Prirodni (d-alfa-tokoferol ili RRR-alfa-tokoferol): To je oblik koji se nalazi u svježoj hrani i potentniji je i bioraspoloživiji.
- Sintetički (dl-alfa-tokoferol ili all-rac-alfa-tokoferol): Dobija se u laboratoriji, predstavlja smjesu osam stereoizomera, a samo dio je fiziološki aktivan.
Ekvivalencija na nivou tijela je ključna: 1 mg prirodnog vitamina E ekvivalentan je 1,5 IU, dok je 1 mg sintetičkog oblika ekvivalentan samo 1,1 IU, što znači da je potrebno više sintetičke verzije da bi se postigla ista efikasnost.
Da li vitamin E interaguje sa drugim nutrijentima i lijekovima?
Kao i svaki mikronutrijent, vitamin E može stupiti u interakciju s drugim hranjivim tvarima i lijekovima, pojačavajući ili smanjujući njihove učinke.
- vitamin K: Visoke doze vitamina E mogu smanjiti učinak vitamina K na koagulaciju.
- Vitamin C: Može pomoći u regeneraciji vitamina E nakon što je oksidiran, poboljšavajući njegovu antioksidativnu efikasnost.
- Holestiramin, orlistat i drugi sekvestranti masti: Mogu smanjiti crijevnu apsorpciju vitamina E ometanjem probave i transporta lipida.
- Antikoagulansi i antitrombocitni agensi: Visok unos vitamina E može povećati rizik od krvarenja kod osoba koje uzimaju ovu vrstu lijekova.
- antikonvulzivi: Neki lijekovi koji se koriste za epilepsiju smanjuju zalihe vitamina E u tijelu.
Iz ovih razloga, konsultacije sa zdravstvenim radnicima su neophodne kad god se uvode suplementi ili se značajno mijenjaju prehrambeni obrasci.
Kako prilagoditi ishranu da biste izbjegli nedostatak vitamina E?
Najbolji način da se spriječi nedostatak vitamina E jeste redovno uključivanje raznovrsne svježe hrane bogate zdravim mastima i mikronutrijentima.. Neke praktične preporuke su:
- Osigurajte svakodnevnu prisutnost kvalitetnih sirovih biljnih ulja, po mogućnosti djevičansko maslinovo ili suncokretovo.
- Jedite orašaste plodove i sjemenke: Bademi, lješnjaci, orasi, sjemenke suncokreta i bundeve nekoliko puta sedmično.
- Uključite zeleno lisnato povrće u razna jela: Špinat, blitva, brokula, zeleni grah.
- Ograničite konzumaciju rafiniranog brašna i ultra-prerađenih proizvoda, odlučujući se za žitarice od cijelog zrna i kruh od cijelog zrna.
- Izbjegavajte stroga ograničenja unosa masti, uvijek dajući prednost mastima biljnog porijekla i umjereno konzumirajući životinjske masti.
Koji prehrambeni obrasci su najskloniji nedostacima?
Postoje prehrambeni stilovi koji, ako nisu pravilno isplanirani, mogu dovesti do niskog nivoa vitamina E i drugih esencijalnih mikronutrijenata.
- Zapadnjačka prehrana zasnovana na ultra-prerađenoj hrani: Obilje rafiniranih proizvoda, grickalica, prerađenih peciva i masti niskog kvaliteta.
- Vrlo restriktivne dijete za mršavljenje na bazi masti: Pogotovo ako eliminišu upotrebu biljnih ulja, orašastih plodova ili sjemenki.
- Vegetarijanska ili veganska prehrana sa niskim udjelom orašastih plodova i sjemenki: Iako u principu ne bi trebalo da izazove nedostatak ako se konzumiraju ulja i povrće bogato vitaminom E, može se javiti kod loše strukturirane ishrane.
- Jeftini ili prehrambeni obrasci nesigurne opskrbe hranom: Gdje prevladavaju rafinirane žitarice i mahunarke, ali je pristup uljima i svježoj hrani ograničen.
Obraćanje pažnje na ravnotežu i raznolikost je ključno kako bi se izbjegli nutritivni nedostaci, a planiranje može zahtijevati savjet dijetetičara-nutricioniste.
Da li kuhanje utiče na sadržaj vitamina E?
Vitamin E je relativno stabilan na toplotu, ali se može izgubiti ako se hrana podvrgne intenzivnom prženju ili dužem skladištenju. Glavni faktori koji smanjuju njihovo prisustvo su:
- Visoke temperature i izloženost zraku: Oksidacija tokom pečenja, kuhanja u mikrovalnoj pećnici ili prženja u dubokom ulju može razgraditi dio vitamina E.
- Rasvjeta i skladištenje: Biljna ulja treba čuvati u neprozirnim posudama i na hladnom mjestu kako bi se zaštitio vitamin E.
- Industrijska prerada: Rafiniranjem ulja i žitarica uklanja se značajna količina vitamina E, pa je uvijek poželjnije konzumirati proizvode od cjelovitih žitarica i hladno prešana ulja.
Da biste održali najveću količinu vitamina E, najbolje je konzumirati sirova biljna ulja i naizmjenično koristiti blage metode kuhanja poput kuhanja na pari, kratkog pirjanja i blanširanja.
Postoje li situacije u kojima treba izbjegavati prekomjernu konzumaciju vitamina E?
Generalno govoreći, zdravi ljudi nemaju razloga ograničavati unos vitamina E iz svježe hrane, ali se u određenim kontekstima savjetuje oprez s dodacima prehrani.
- Planirane operacije ili medicinski postupci: Dodaci vitamina E mogu povećati rizik od krvarenja.
- Liječenje antikoagulansima: Prekomjerna konzumacija suplemenata može pojačati dejstvo lekova i podstaći krvarenje.
- Poremećaji koagulacije i nedostatak vitamina K: Zahtijevaju strogu medicinsku kontrolu kako bi se izbjegle komplikacije.
- Napredna bolest jetre: Metabolizam vitamina E može biti ugrožen, što povećava rizik od toksičnosti.
U ovim i drugim specifičnim situacijama, uvijek je preporučljivo konsultovati se sa specijalistom prije početka bilo kakvog dodatnog režima.
Koje preporuke nude glavni međunarodni vodiči?
Međunarodne smjernice i službena tijela slažu se o važnosti unosa vitamina E iz hrane kao dijela uravnotežene i raznolike prehrane. Smjernice preporučuju davanje prioriteta voću, povrću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i visokokvalitetnim biljnim uljima, izbjegavajući rutinsku upotrebu dodataka prehrani osim u opravdanim kliničkim situacijama i pod medicinskim nadzorom.
U nekim specifičnim slučajevima (prijevremeno rođene bebe, poremećaji malapsorpcije), može biti potrebno pribjeći specifičnoj suplementaciji, prilagođavajući doze i oblike prema individualnim potrebama.
Kakvu ulogu ima edukacija o ishrani u sprečavanju nedostataka?
Informisana populacija ima više alata za donošenje zdravih prehrambenih odluka i sprječavanje nedostataka, poput onih u vitaminu E. Stoga bi edukacija o ishrani trebala biti usmjerena na:
- Promovirajte raznolikost i kvalitet hrane koju konzumirate svakodnevno.
- Izbjegavajte demonizaciju zdravih masti, razlikovanje između prirodnih bogatih vitaminom E i hidrogeniziranih ili industrijskih.
- Promovirajte domaću kuhinju i upotrebu svježih proizvoda u tradicionalnoj prehrani.
- Podići svijest o rizicima restriktivnih dijeta i zloupotrebi ultra-prerađenih proizvoda.
