Trenutno, a sa pogledom na ne tako daleku budućnost, postoji nekoliko ciljeva, a među njima je i ograničavanje rasipanja hrane. U 2020. godini otpad od hrane procijenjen je na 126 tona, pa bi se zahvaljujući ovom otkriću mogao značajno smanjiti otpad produžavanjem vijeka trajanja hrane.
To nije definitivno rješenje ili čudo, to je jednostavno čvrst korak ka cilju smanjenja bacanja hrane koja se svakodnevno stvara u domovima.
Istraživači sa Nacionalnog instituta za hranu Tehničkog univerziteta Danske uspjeli su stvoriti bakterije mliječne kiseline koji je u stanju da stvori neku vrstu korisnog konzervansa za hranu kada se ove bakterije uzgajaju u otpadu od mleka.
Drugim riječima, nizin (bakterije koje su otkrili) može produžiti život svih namirnica. Do sada je nizin odobren u samo nekoliko namirnica i utvrđeno je da sprječava rast drugih bakterija i mikroorganizama koji pokvare hranu i uzrokuju bolesti kod ljudi.
Kako komentarišu Vijesti Medical, nizin bi se mogao dodati u svježe mlijeko koje se prodaje u supermarketima i produžiti mu rok trajanja. Da zamislimo, uz izmišljenu opciju, umjesto da mlijeko traje samo 24 sata, moglo bi trajati 3 ili 4 dana.
Ali to nažalost nije tako lako, jer svaka zemlja ima svoje propise o nizinu. Sama ova bakterija već postoji i postoje zemlje koje su regulisale njenu upotrebu u nekim prehrambenim proizvodima. Ono što je sada otkriveno jeste njegova upotreba kao "konzervansa".
Otkriće je također otvorilo vrata korištenju litara i litara surutke koji se proizvode u tvornicama mlijeka i sira. Rudnik zlata je znati da se nizin može proizvoditi odatle kako bi se produžio vijek trajanja hrane i smanjio otpad hrane.
Toliko da trenutno proizvodi koji sadrže nizin imaju oko 2,5% ove bakterije i njihova cijena je oko 40 eura. Upotreba nizina garantuje bolje korišćenje resursa, u delu koji ostvaruje prihode za preduzeća.