Novo istraživanje obuhvatilo je više od 700 ljudi i prikazane su slike mesnih jela. Učesnici su bili vegetarijanci, fleksitarijanci i svejedi. Rezultat studije jasno pokazuje da je meso sve manje prihvaćeno, čak i među ljudima koji ga svakodnevno jedu.
Studija je provedena na Univerzitetu Exeter, u Ujedinjenom Kraljevstvu, a sudjelovalo je 711 ljudi podijeljenih između 402 svaštojeda, 203 fleksitarijanca i 106 vegetarijanaca. Na prikazanim fotografijama bilo je svih vrsta hrane, a meso je dobilo procenat gađenja do 2 puta veći od ostalih namirnica bogatih ugljenim hidratima kao što su jaja, pirinač, hleb, čips itd.
Istraga se sastojala od ocjenjivanja 6 slika od "nimalo odvratne do vrlo odvratne". Isto tako, morali su pokazati neki znak dokaza tog osjećaja odbačenosti prema slici. Velika većina učesnika pokazala je odbijanje, iako su ga redovno konzumirali.
Ovo posljednje je nešto što se kosi s rezultatima studije, a to je da se 75% svaštojeda i više od 20% vegetarijanaca odlučilo za meso i izjavilo da im se jako sviđa. Pomalo je neprikladno, zar ne?, jer su istovremeno osjećali odbačenost i uvjeravali da im se sviđa. Pa, nije sasvim nerazumno, jer nam se nešto može svidjeti, ali ako se ne slažemo s tim kako se razvija, dobiva ili proizvodi, možemo osjetiti to odbijanje koje je ponekad moćnije od volje.
Snaga volje nije dovoljna za promjenu navika
Rekli su to specijalisti faktor odbijanja je čak veći od snage volje kada se odlučite da jedete manje mesa. Mnogo je onih koji odlučuju smanjiti unos iz zdravstvenih razloga ili iz etičkih razloga, s obzirom na zlostavljanje životinja koje se krije iza mesne industrije.
Studija komentariše da je odbijanje mesa, nakon učešća u studiji, povezano sa manjim unosom ove namirnice u narednih 6 meseci.
Može biti da na konzumaciju mesa utiču porodica, kulturna tradicija, ekonomija, dostupnost drugim namirnicama i slično oko onih koji ga jedu gotovo po inerciji.
Istraživači su uvjereni da će ova vrsta istraživanja i intervencija sa slučajnim ljudima pomoći u smanjenju konzumacije mesa. Trenutno je ta potrošnja preplavljena, ona je neodrživa i nezdrava, osim što je neetička. To je ono zbog čega su mnogi ljudi odlučili da smanje potrošnju pa čak zamijenite životinjske proteine biljnim proteinima.
Ova studija pomaže da se shvati zašto neki ljudi, sa istim znanjem o situaciji, odlučuju da odbace meso, a drugi ne. Čini se da snaga volje i dobre namjere nisu u potpunosti efikasni kada je u pitanju smanjenje potrošnje, ali je potrebno osjetiti to odbacivanje iz dubine mozga.
Istraga završava komentarom da nisu uspjeli utvrditi da li odbijanje prema njima uzrokuje da manje jedu ili pokušavaju da smanje unos kada nastaju to odbijanje i te negativne senzacije. Vjerujemo da to zavisi od svake osobe, ali prije svega pada na savjest svakoga.