Kada slijedite redovnu rutinu treninga, normalno je da počnete primjećivati blagotvorne učinke na svoje raspoloženje. Fizičke vježbe ne samo da nas održavaju u formi, već imaju i odličnu vezu s mozgom. Ne potcjenjujte odlazak u šetnju, odlazak u teretanu ili nekoliko trčanja. Svaka fizička aktivnost ima potencijalni efekat na organizam i, nova studija, koju je proveo Univerzitet zdravlja i nauke Oregon, otkrio je da naš mozak je također ojačan zajedno sa srcem.
Fizičke vježbe pomažu u stvaranju neurona
Ovo istraživanje je za sada rađeno na glodarima, ali bi moglo imati veliku sličnost s ljudima. U testovima se pokazalo da kratka, ali intenzivna fizička aktivnost aktivira gen koji pogoduje stvaranju novih neurona, pored poboljšanja veze između njih u hipokampusu. Ovo područje mozga povezano je s učenjem i pamćenjem. Odnosno, dovodite svoju tjelesnu građu u formu, a također i svoj mozak a da toga niste svjesni.
To je bilo prilično zapanjujuće u ovoj studiji Nije bilo potrebno raditi duge sate fizičke vježbe da biste primijetili rezultate. Glodari su morali da trče dva kilometra na točku, u periodu od dva sata. Ako bismo ga uporedili sa čovjekom, govorili bismo o igranju košarkaške utakmice sedmično ili hodanju 4.000 koraka. Nije ni previše. Ovi nalazi naglašavaju važnost fizičke vježbe za zdravlje mozga.
Ova studija je veliko otkriće za vezu između fizičke vježbe i zdravlja mozga. Očigledno, još uvijek ne mogu potvrditi da li bi nas održali aktivnim poboljšati sposobnost učenja ili ojačati pamćenje, ali naučnici iz Oregona žele to otkriti u kratkom roku. Sada znamo da vježbanje ne samo da nam pomaže da budemo u boljoj fizičkoj kondiciji, već i to nas čini pametnijima. Zbogom mitu da su posjetitelji teretane praznoglavci (iako ih ima svakakvih). Nadalje, prema ovoj studiji, rutine HIIT Oni su idealni za postizanje pozitivnog efekta koji tražimo.
Veza između vježbanja, zdravlja mozga i neuroplastičnosti
Fizička aktivnost također doprinosi neuroplastičnosti, sposobnosti mozga da se prilagodi i modificira svoje neuronske veze. Ovaj proces je neophodan za učenje i pamćenje. Prema nedavnim studijama, redovno vježbanje povećava proizvodnju BDNF-a (neurotrofni faktor iz mozga), protein koji igra ključnu ulogu u zdravlju neurona, promovišući opstanak i rast neurona. Ova proizvodnja je vezana za prednosti vežbanja.
Blagotvorne hormonske i hemijske promene
Kada vježbamo, naše tijelo oslobađa endorfine, poznate kao "hormoni sreće", koji poboljšavaju naše raspoloženje i smanjuju stres. Osim toga, vježbanje povećava cirkulaciju krvi u mozgu, što rezultira većom oksigenacijom i hranjivim tvarima za neurone. Ovaj povećani protok krvi također pomaže u uklanjanju toksina koji mogu oštetiti moždane stanice.
Dodatni aspekt koji je istražen je kako vježbanje može smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti kao što je Alchajmerova bolest. Istraživanja su pokazala da ljudi koji ostaju fizički aktivni imaju a manji rizik od razvoja demencije A kod onih koji već boluju od ove bolesti, fizička aktivnost može poboljšati kvalitetu njihovog života usporavanjem kognitivnog pada. stoga, odnos između vježbanja i Alchajmerove bolesti postaje sve očiglednije.
- Prevencija kognitivnog pada: Redovno vježbanje sprječava oštećenja mozga povezana s godinama i neurodegenerativnim bolestima.
- Poboljšanje memorije: Povećava stvaranje novih neurona i poboljšava neuronske veze.
- Smanjenje stresa: Fizička aktivnost pomaže u oslobađanju endorfina, poboljšavajući raspoloženje.
- Povećanje neuroplastičnosti: Fizička aktivnost potiče adaptacije mozga koje su ključne za učenje.
Utjecaj vježbanja na mentalno zdravlje
Fizička aktivnost ne samo da je od koristi za tijelo, ona također igra ključnu ulogu u mentalnom zdravlju. Epidemiološke studije su pokazale da redovno vježbanje može biti kao efikasan kao neki medicinski tretmani u smanjenju anksioznosti i depresije. Društvena interakcija koja često prati fizičku aktivnost, kao što su grupni časovi ili timski sportovi, pruža dodatne prednosti psihološkom blagostanju. Oni postoje prednosti vježbanja na mentalno zdravlje koje ne treba da ignorišemo.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično kako bi se održalo dobro mentalno i fizičko zdravlje. Ovo vrijeme se može akumulirati tokom cijele sedmice i može uključivati brzo hodanje, biciklizam, plivanje ili bavljenje sportom.
Programi obuke i njihova efikasnost
Razne studije su pokazale da ljudi koji učestvuju u strukturiranim programima obuke najmanje četiri mjeseca doživite značajno smanjenje simptoma depresije i anksioznosti. Ove vrste programa ne samo da se fokusiraju na poboljšanje fizičke kondicije, već uključuju i aspekte kognitivnog treninga, kao što je rješavanje problema dok se bavite fizičkom aktivnošću, povećavajući mentalne prednosti. U tom smislu se izdvajaju: najbolje vježbe za mentalno zdravlje.
Prevencija starenja mozga
Kako starimo, gubitak neurona i smanjena povezanost mozga su normalni procesi; Međutim, fizička aktivnost može odgoditi ove efekte. Pokazalo se da se neurogeneza, koja se odnosi na stvaranje novih neurona, povećava kod osoba koje slijede fizički aktivan način života. Ovo je posebno važno u kontekstu neurodegenerativnih bolesti, gdje održavanje redovne fizičke aktivnosti može pomoći da se kognitivne funkcije očuvaju duže.
Životni stil i genetika
Ne samo da vježbanje ima pozitivan utjecaj na zdravlje mozga, već navike zdravog načina života zajedno, kao što su uravnotežena ishrana i dobar san, pojačavaju ove efekte. Epigenetika, koja proučava kako faktori okoline utječu na ekspresiju gena, pokazuje da aktivan način života može utjecati na ekspresiju gena povezanih sa zdravljem mozga, pomažući u prevenciji bolesti povezanih sa starenjem. Incorporate Prednosti vježbanja za osobe starije od 50 godina to je presudno.
Fizička aktivnost uzrokuje promjene u pamćenju i kognitivnim funkcijama, a nedavna istraživanja to pokazuju pozitivni efekti vježbanja su nasljedni. Na životinjskim modelima uočeno je da potomci glodavaca koji su obavljali fizičku aktivnost imaju aktivniji mozak i više novih neurona u usporedbi s onima kod roditelja sjedećih osoba.
Najbolje vrste vježbi za zdravlje mozga
Uključivanje raznih vježbi u svoju rutinu može maksimizirati dobrobiti za zdravlje mozga. Neke aktivnosti koje su se pokazale kao posebno korisne uključuju:
- Kardiovaskularne vježbe: Aktivnosti kao što su trčanje, plivanje ili vožnja bicikla su odlične za povećanje dotoka krvi u mozak.
- Trening snage: Dizanje utega ili izvođenje vježbi otpora poboljšava zdravlje mišića i mozga.
- Joga i tai chi: Ove prakse ne samo da poboljšavaju fleksibilnost i snagu, već i smanjuju stres i poboljšavaju koncentraciju.
- Vježbe koordinacije i ravnoteže: Aktivnosti poput plesanja ili bavljenja borilačkim vještinama stimuliraju mozak i poboljšavaju agilnost.
Prijave u javnozdravstvenim programima
Sprovođenje politika koje promovišu fizičku aktivnost među stanovništvom može imati pozitivan uticaj na javno zdravlje. Inicijative koje promiču redovno vježbanje od djetinjstva do starosti su ključne za smanjenje učestalosti neurodegenerativnih bolesti i poboljšanje mentalnog zdravlja. Istaknite ulogu aerobne vježbe za mentalno zdravlje To je od vitalnog značaja.
Fizičko vježbanje treba smatrati ne samo rekreativnom aktivnošću, već ulaganjem u javno zdravlje. Studije sugeriraju da bi smanjenje fizičke neaktivnosti moglo spriječiti stotine hiljada slučajeva Alchajmerove i drugih oblika demencije, naglašavajući važnost proaktivnog pristupa vježbanju u svim fazama života.
