Bešamel je vrlo koristan i ako smo vegani ne možemo ga jesti, barem ne po tradicionalnom receptu, zbog čega vam donosimo definitivan recept po kojem ćemo kreirati sva naša jela. Zdrav veganski bešamel, sa kvalitetnim sastojcima, jednostavan za pripremu i veoma ukusan. Osim toga, mi ćemo odrediti vašu idealnu debljinu, jer ćemo biti prisutni tokom cijelog procesa.
Kao i bešamel, to je moguće ako smo vegani i znamo kako se to radi. Ako ne znamo, već smo tu sa super jednostavnim receptom gdje su nam potrebna samo 4 sastojka koja sigurno već imamo kod kuće, štapići i lonac ili lonac. Jednostavan proces, ali pomalo težak, jer moramo stalno miješati i biti svjesni kada se sipa vruće biljno mlijeko, a kada ne.
Je li zdravo?
Nije zdrava kao jabuka, ali je zdrava. Uglavnom zato što je to recept sa kvalitetnim sastojcima poput bademovog mlijeka, pšeničnog brašna, ekstra djevičanskog maslinovog ulja, soli, bibera i muškatnog oraščića ako želimo.
Oni su sastojci koji tijelu obezbjeđuju vitamine, minerale i omega 3 i 6. Oni su neophodni nutrijenti za normalno funkcionisanje organizma. Procjenjuje se, otprilike, da svaka žlica ovog veganskog bešamela sadrži oko 35 kalorija, zbog čega preporučujemo da ga kombinirate s povrćem poput lazanje i da su listovi patlidžana umjesto prethodno skuvanog tijesta.
Bešamel se koristi i za druga jela poput tjestenine i kroketa, ali ova jela imaju puno masti i ugljikohidrata, a ako smo na dijeti da smršamo ili definišemo, njegova konzumacija neće biti dobra ideja.
Savjeti za poboljšanje recepta
Ovaj recept koji dajemo je apsolutno savršen, sve dok slijedimo upute korak po korak i da brašno ne zagori okretanjem u loncu ili tiganju. Iako je ovaj recept jako dobar, ono što se mora uzeti u obzir za konačni kvalitet je kvalitet sastojaka. Iz tog razloga preporučujemo da to bude blago ekstra djevičansko maslinovo ulje, pšenično brašno je prethodno prosijano da ne bi došlo do grudvica, sol je kvalitetna i da ne pretjerujemo sa biberom ili muškatnim oraščićem.
Ako nemamo ekstra djevičansko maslinovo ulje, možemo koristiti margarin ili suncokretovo ulje, ali to su sastojci veće kalorijske vrijednosti i snažnijeg okusa u slučaju margarina. Kod kuće sigurno imamo maslinovo ulje, pa je bolje da ne komplikujemo život. U slučaju odabira margarina, moramo voditi računa o soli i smanjiti količinu koju ćemo dodati. Margarina nam je potrebno oko 70 grama.
Ako nemamo bademovo mlijeko, možemo ga kupiti bilo gdje, mada je najbolje da je kvalitetno biljno mlijeko, gdje ima samo bademe, vodu i sol, bez boja, zgušnjivača, konzervansa, ulja, zgušnjivača i tako dalje.. Bademovo biljno mlijeko može se zamijeniti za drugu aromu kao što su orasi, pirinač, zob itd. ali slijedeći istu premisu kvaliteta.
Ako imamo celijakiju, možemo odabrati brašno bez glutena kao što je kukuruzno brašno. Ali to mijenja proces pripreme bešamela, jer ga treba razrijediti u biljnom napitku, pa dodati ulje pa zagrijati i miješati dok se ne zgusne.
Gdje koristiti?
Bešamel je prilično raznovrstan, ali ne u velikoj količini, jer je prilično težak i može postati težak za želudac. Ovaj recept možemo koristiti za bezbroj toplih i hladnih jela, na primjer: kajgana od pečenog povrća, lazanje, tjestenine, mesne biljne meso, povrtna riba, veganski kroketi, punjeni patlidžani, kiflice i heura, blitva sa bešamelom, musaka, sendviči itd.
Ako nam se svidi rezultat, ovaj recept možemo koristiti kad god poželimo, jer nemamo ograničenja. Naravno, budite veoma oprezni, jer se svaki sastojak računa i možemo stvoriti višak kalorija u jednom tanjiru hrane.
Drži
U cilju očuvanja, potrebno je uzeti u obzir nekoliko stvari. Za početak, ovaj recept je fokusiran na 6 porcija, odnosno oko 24 kroketa, porodične lazanje, više od 10 punjenih patlidžana itd. To je velika količina, pa preporučujemo da smanjite količine pripreme jela koje ćemo napraviti. Na taj način ne rasipamo hranu i ne moramo da brinemo o tome da zadržimo ono što je preostalo.
Druga stvar o kojoj moramo voditi računa je da njeno konzerviranje mora biti hladno i to maksimalno 3 dana. Bešamel koji je ostao u posudi ne možemo staviti direktno sa vatre u frižider, već ga moramo ostaviti da se odmori i ohladi na prirodan način pa u frižider.
Štaviše, ne možemo ga čuvati u frižideru bez poklopca, jer može doći do unakrsne kontaminacije, a to bi ubrzalo proces truljenja. Morate biti oprezni i čuvati ono što je ostalo u staklenom posuđu sa hermetičkim zatvaračem.
Ova zatvorena posuda mora ići do dna frižidera kako bi se izbjegle promjene temperature, kao što se dešava na vratima. Možemo ga čuvati najviše 3 dana od trenutka kada izađe iz vatre.
Možemo ga i zamrznuti, ali u ovom slučaju preporučujemo da to radite u porcijama ili sve što nam preostane ako nam je dovoljno za pripremu jednog recepta. Odnosno, ako ga zamrznemo u bloku, onda kada se odmrzne, nećemo ga moći ponovo zamrznuti jer su se u procesu odmrzavanja prirodne bakterije već probudile i kada se ponovo zamrznemo, ono što bismo radili je zamrzavanje hrane sa većim opterećenjem mikroorganizama i bilo bi nezdravije za nas.
Za odmrzavanje, najsigurniji postupak je prebaciti posuđe iz zamrznutog u frižider i ostaviti ga tamo između 2 i 4 sata. Zatim propasirajte na sobnu temperaturu dok ne bude spremno za kuvanje ili poslužite za pripremu recepta. Nije dobra ideja ići iz zamrzivača na sobnu temperaturu, zbog bakterija koje smo već spomenuli, a još manje odmrznuti u mikrovalnoj pećnici ili u tavi, iz istog razloga. Morate dati vremena procesu.
