Kada razmišljate o unutrašnjem radu vašeg crijeva, vjerovatno ne povezujete automatski ono što se tamo dešava sa onim što se dešava u vašem mozgu. Ali za osobe sa sindrom iritabilnog crijeva (IBS), veza između simptoma poput dijareje i zatvora i vaših emocija je vrlo stvarna, iako pomalo komplicirana, veza.
Stres i anksioznost posebno igraju veliku ulogu u IBS-u, a veza je često dvosmjerna. Emocionalni stres može pogoršati simptome IBS-a, a simptomi mogu pogoršati stres i anksioznost.
Problem uzrokuje osovina mozak-crijeva, odnosno komunikacijski sistem između probavnog trakta i mozga. Mozak ima direktan uticaj na želudac i crijeva, i obrnuto.
Ovo je posebno problematično za osobe s IBS-om jer njihov mozak bolje reagira na signale boli iz gastrointestinalnog trakta, tako da imaju tendenciju da percipiraju bol akutnije od drugih. Tada stres može učiniti da postojeća bol izgleda još gore.
Kako možemo smanjiti stres i ublažiti bol?
Srećom, razne terapije za upravljanje stresom mogu pomoći u smanjenju nelagode u mozgu i crijevima.
Hipnoza usmjerena crijevima
Hipnoterapija je najčešća intervencija uma i tijela koja se koristi za IBS. Obučeni terapeut vodi osobu u fokusirano, ali opušteno stanje svijesti i koristi sugestije i slike kako bi smirio probavni trakt i skrenuo fokus sa nelagode u tijelu.
Prema pregledu iz juna 2015. objavljenom u Alimentary Pharmacology & Therapeutics, studije su otkrile da ljudi sa IBS-om koji su podvrgnuti hipnozi imaju tendenciju da dožive značajno, dugotrajno olakšanje simptoma. Djeluje na ovu disregulaciju mozga i crijeva i smiruje nervnu osjetljivost.
Kognitivno bihevioralna terapija
Kognitivno bihejvioralna terapija, ili CBT, koja se koristi za liječenje raznih problema mentalnog zdravlja, također može pomoći osobama s IBS-om.
CBT mnogo gleda na to kako naše misli utiču na to kako se osjećamo i ponašamo. Ako naše misli nisu konstruktivne, radimo na pronalaženju alternativa. Na primjer, CBT bi mogao pomoći nekome sa IBS-om da preoblikuje svoje misli tako da se više ne plaši da napusti kuću zbog straha da neće imati pristup kupatilu.
Dijafragmatično disanje
Naziva se i duboko disanje ili trbušno disanje, ova praksa se fokusira na pomicanje vašeg stomaka unutra i izdisaja pri svakom udisanju, a ne na grudima.
Ova tehnika ne samo da može regulisati otkucaje srca i krvni pritisak, prema Harvard Health Publishingu, već i dijafragma, veliki mišić ispod pluća, takođe može masirati crijevne organe.
To može biti od pomoći za hitne slučajeve i za smirivanje sistema kako bi se pomoglo kod dijareje. I može pomoći u opuštanju debelog crijeva i pomoći kod zatvora.
Fizička aktivnost
Bilo koja vrsta umjerene aerobne vježbe donosi potencijalne koristi od IBS-a, a svakako i opšte zdravstvene prednosti.
U studiji, objavljenoj u januaru 2015. u World Journal of Gastroenterology, ljudi sa IBS-om koji su radili umjerene aerobne vježbe (kao što su hodanje ili vožnja bicikla oko pet sati sedmično) prijavili su smanjene simptome i osjećali se manje umorno, manje anksiozno i manje depresivno. Također je poznato da fizička aktivnost općenito smanjuje stres.
joga
Iako nije bilo velike konačne studije o jogi, postoje podaci koji sugeriraju da bi mogla biti vrlo dobra za sindrom iritabilnog crijeva.
Zapravo, studija objavljena u decembru 2015. u European Journal of Integrative Medicine pokazala je da sat joge tri puta sedmično tokom tri mjeseca uvelike smanjuje simptome IBS-a, istovremeno poboljšavajući kvalitetu života i ublažava anksioznost.
Lekovi
Psihijatrijski lijekovi također mogu liječiti IBS i anksioznost.
Postoje tri klase antidepresiva koji liječe i mozak i crijeva. to troje jesu triciklički antidepresivi (ATC kao Elavil), selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI kao što je Prozac) i selektivni inhibitori ponovne pohrane norepinefrina (Effexor, na primjer).
Sve tri ove kategorije lijekova u različitom stepenu imaju efekte na mozak i gastrointestinalni trakt i mogu imati efekte na anksioznost, što može biti korisno. Međutim, uvijek biste trebali posjetiti ljekara da procijeni vaš slučaj.
