Sindrom noćnog hranjenja je rašireniji poremećaj prehrane nego što mnogi vjeruju i koji je okružen mitovima i dezinformacijama, jer kada se otkrije zahtijeva psihološku pomoć i vodi ga nutricionista. U tom smislu ćemo objasniti od čega se ovaj problem sastoji, neke od njegovih uzroka, simptoma, ideje o tome šta možemo jesti ako pre spavamo i glavne tretmane.
Mnogo puta nešto radimo i toliko smo to internalizirali i prihvatili u svakodnevnom životu da tome ne pridajemo važnost niti zastanemo razmišljati je li to nešto relativno normalno ili patimo od neke vrste poremećaja, dakle, kada u nedoumici, najbolje je konsultovati se sa lekarom specijalistom.
Šta je sindrom noćnog jedenja (NES)?
To je dio poremećaja u ishrani, iako su najpoznatije bulimija i anoreksija, ostavljajući po strani druge koje su također vrlo opasne i predstavljaju rizik po zdravlje oboljelog.
Slično je, ali nije sinonim za poremećaj prejedanja. Osoba koja jede kasno u noć je obično osoba sa prekomjernom težinom (bilo kojeg spola), ali mogu postojati i neki slučajevi pacijenata sa normalnom težinom (unutar BMI za njihovu visinu i starost).
Ono što karakteriše ovaj sindrom, uglavnom, jeste to što oboleli od njega jedu velike količine kalorija za večerom, pa čak i pre spavanja, čak i do buđenje u zoru da idemo jesti više. Isto tako, ove osobe obično imaju znakove jutarnje anoreksije, odnosno obično ne jedu ništa kada se probude ili ujutro općenito.
U ostatku dana (ručak i užina) pacijent obično unese malo kalorija, jer u tim satima jede vrlo malo, a sav kalorijski unos se ostvaruje nakon večere, ponoći i rano ujutro. Ovi običaji uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme i zahtijevaju personalizirani tretman, a neophodno je započeti što je prije moguće.
Neki od simptoma ovog poremećaja
Sindrom noćnog obroka ima nekoliko simptoma koji su jasni i lako ih je otkriti, ali prvo moramo razjasniti da ako večeramo rano, na primjer, u 8, sasvim je normalno da malo ogladnimo u 11. U tom slučaju ga ne treba brkati sa ovim poremećajem u ishrani. Tu pijemo čaj bez teina, komad voća, uncu crne čokolade (minimalno 70%) itd.
Međutim, ako se naša noćna rutina poklopi s nekim od ovih simptoma, trebali bismo što prije otići liječniku:
- Jutarnja anoreksija: ne jedemo skoro ništa za doručak.
- Dobro raspoloženje ujutro, ali opada kako dan odmiče.
- noćna hiperfagija: nakon večere unose otprilike 25% kalorija koje su im potrebne, a prije svega imaju tendenciju da budu ugljikohidrati.
- To nisu prejedanje, to su mali obroci neprekidno tokom cele noći.
- Poremećaji spavanja: Oni koji pate od NES obično ne spavaju uspravno, već se bude nekoliko puta i u nekim buđenjima jedu hranu. Oni su takođe ljudi kojima je teško zaspati i obično se lako bude.
- Ko ima sindrom noćnog jedenja, potpuno je svjestan svojih navika.
- Količina hrane se često povećava ako osoba sa NES doživljava periode stresa i anksioznosti.
Mogući uzroci pojave ovog sindroma
Ne postoji uzrok koji se može lako otkriti, ali postoje različita istraživanja koja sugeriraju da je razlog za ovaj sindrom postojanje modifikacije neuroendokrinog obrasca.
Drugim riječima, ljudi koji pate od sindroma noćnog jedenja imaju promjene u kortizolu, melatoninu, leptinu ili u nadbubrežnoj hipofizi, itd. Za sve ovo se brine regulatorne funkcije u organizmu od ciklusa spavanja do govorenja mozgu da smo siti i drugih bitnih psiholoških i metaboličkih funkcija.
Postojala bi i mogućnost neke vrste genetske predispozicije, kao i sociokulturnih i okolišnih faktora. Isto tako, procesi anksioznosti, stresa, depresije i drugih uzrokovat će da se unese više hrane kako bi se postigao taj mir koji nam mozak nudi kada smo siti i zadovoljni.
Tretmani i moguća rješenja
Već kažemo da ako sada kada smo ovo pročitali znamo da možemo patiti od sindroma noćnog obroka, najbolje je otići kod doktora i prepustiti se specijalistu. Međutim, ako još uvijek imamo nedoumica, ili to želimo sami riješiti (ne preporučujemo 100%), možemo napraviti neke od ideja koje ostavljamo u nastavku:
pokušajte da promijenite navike
Kako kažemo, sindrom noćnog hranjenja je poremećaj u ishrani koji zahtijeva psihološku pomoć, ali ako želimo da pokušamo promijeniti svoje navike, možemo početi jesti više tokom dana, nudeći svom tijelu adekvatne kalorije.
Jedite 5 obroka dnevno U početku će nas to skupo koštati, ali to je cilj, pa možemo početi tako što ćemo imati dva obroka, npr. ručak i užinu, osim večere koju je ovaj običaj ako ga imamo pretpostavio. Možda nećemo moći da jedemo mnogo kada je vreme, pa je bolje jesti male porcije i početi sa receptima koji nas oduševljavaju, čak i ako nisu 100% veoma zdravi.
Malo po malo mijenjajte i dodajte više mahunarki, povrća, sjemenki, voća i povećavajte porcije. Ono što bismo trebali izbjegavati je jesti samo voće za večeru, ili jesti samo pomfrit ili jedno tvrdo kuhano jaje za ručak. Moramo dodati više raznovrsne hrane da ima vitamina, proteina, minerala, vlakana itd.
Dobro hidrirajte
Ovaj dio je neophodan i možemo birati vodu, prirodne voćne sokove ili infuzije. Ovdje moramo izbjegavati slatke napitke, energetska pića, bezalkoholna pića i alkohol, jer će nakon perioda u kojem patimo od sindroma noćnog obroka naše zdravlje biti osjetljivo.
Još jedna važna stvar u vezi sa ispijanjem tečnosti je njena zasićujući učinak, pa će nam pomoći da izbjegnemo te grickalice između obroka i moći ćemo više i bolje izdržati između hrane i hrane, tako da ćemo se malo po malo prilagoditi novom ritmu. I sami stručnjaci preporučuju često pijenje tečnosti kako bi se izbjegla ta anksioznost oko hrane, ideja je da se ona reguliše.
Ipak, ako otkrijemo da ne možemo kontrolirati impulse, brzo tražimo pomoć prije nego što se naše zdravlje dodatno pogorša.
Vježbaj
Vježbanje najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno pomaže u regulaciji potrošnje energije i stvaranju osjećaja apetita. Uz prostu činjenicu da poduzmite 10.000 koraka koje preporučuje SZO, možemo probuditi naviku aktiviranja našeg tijela i regulacije vremena obroka.
Osim toga, kada vježbamo, zabavljamo se, izlazimo iz kuće, odnosimo se prema okolini i smanjujemo stres, sve dok nas aktivnost kojom se bavimo uzbuđuje i sviđa nam se. Ovo poslednje je neophodno, kao što smo rekli kod hrane. Morate početi od nečega što jako volimo, na primjer, izlazak sa našim ljubimcem, slušanje omiljene muzike, šetnja sa prijateljem ili članom porodice, također nas može motivirati.
Pripremite zdrave grickalice
Ne mislimo da će nas sve ovo spriječiti da se probudimo tokom ranog jutra, u početku će rutina biti ista, a kada se počnemo prilagođavati novom ritmu, buđenja će se smanjiti. Ipak, u početku je to dobra ideja, prestanite da kupujete slatkiše, ultra-prerađene, ugljene hidrate i hranu koja je veoma štetna po zdravlje i kreirajte zdrave grickalice za kada se probudimo, na primjer, svježi sir, grožđe, prirodni jogurt sa sjemenkama, jabuka i cimet, crudites sa humusom itd.